Angiografija

Valeria Dahm je slobodna spisateljica na medicinskom odjelu Studirala je medicinu na Tehničkom sveučilištu u Münchenu. Posebno joj je važno znatiželjnom čitatelju dati uvid u uzbudljivo područje medicine i istovremeno održavati sadržaj.

Više o stručnjacima za Sav sadržaja provjeravaju medicinski novinari.

U angiografiji posude se vizualiziraju uz pomoć dijagnostičkih metoda snimanja kao što su x-zrake, magnetska rezonancija (MR angiografija) ili računalna tomografija (CT angiografija). Liječnik tako može dijagnosticirati i procijeniti vaskularne bolesti. Pročitajte sve o angiografiji, načinu na koji se to radi i rizicima.

Što je angiografija?

Angiografija je radiološki pregled pri kojem se posude pune kontrastnim sredstvom i postaju vidljive uz pomoć x-zraka, tomografije magnetske rezonancije ili računalne tomografije te prikazane na tzv. Angiogramu. Ovisno o vrsti žila, razlikuje se angiografija arterija (arteriografija), vena (venografija) i putevi limfne drenaže (limfografija).

Kada radite angiografiju?

Angiografija se koristi za dijagnosticiranje bolesti koje su povezane sa sužavanjem ili začepljenjem žila.

Angiografija: srce

Angiografija srca poznata je i kao koronarna angiografija. Čini koronarne arterije vidljivima, koje se mogu promijeniti ili blokirati tijekom koronarne bolesti srca ili srčanog udara. Osim toga, može se prikazati unutrašnjost srca te procijeniti njihova veličina i funkcija.

Angiografija: oko

Uz pomoć takozvane fluorescentne angiografije, liječnik može dijagnosticirati makularnu degeneraciju ovisnu o dobi (poremećaj mrežnice) procjenom finih krvnih žila u mrežnici. Umjesto kontrastnog sredstva koristi se posebna zelena boja (fluorescein).

Angiografija: mozak

Uz cerebralnu angiografiju (latinski: cerebrum = mozak) mogu se vizualizirati i krvne žile u mozgu i opskrbljujuće žile u predjelu vrata ako postoji sumnja na tumore mozga, cerebralno krvarenje ili vaskularne bolesti.

Angiografija: noge

Arteriografija nožnih i zdjeličnih žila koristi se za otkrivanje suženja krvnih žila, na primjer kod dijabetičara. Venografija se provodi ako se sumnja na trombozu i za planiranje terapije u slučaju proširenih vena.

Ako postoji netolerancija na kontrastno sredstvo, može se napraviti angiografija CO2 na nogama, pri čemu se kontrastno sredstvo zamjenjuje ugljikovim dioksidom.

Što radite s angiografijom?

Prije samog pregleda liječnik će uzeti povijest bolesti i objasniti rizike i koristi postupka. Osim toga, mjere se vrijednosti krvi i testira se na moguću alergiju na kontrastno sredstvo.

Uz konvencionalnu angiografiju, tanka plastična cijev (kateter) najprije se umetne u arteriju, venu ili limfnu žilu, obično pod lokalnom anestezijom, i gurne prema naprijed do malo prije pregleda dijela žile. Nakon ubrizgavanja kontrastnog sredstva, koje puni žile, odgovarajuće područje tijela rendgenskim se zračenjem. Kontrastno sredstvo na RTG-u izgleda bijelo jer upija X-zrake. To znači da se unutrašnjost žila može vidjeti i na angiogramu. Konačno, kateter se uklanja i na mjesto uboda stavlja se pritisni zavoj.

Poseban oblik je digitalna subtrakcijska angiografija u kojoj se snima prije i nakon distribucije kontrastnog sredstva. Računalo uklanja identična područja s obje slike, čineći promjene u posudama ispunjenim kontrastnim medijem posebno vidljivim.

Nasuprot tome, u CT angiografiji i MR angiografiji kontrastno sredstvo ne mora se ubrizgati izravno u posudu da bi se vizualiziralo, već se obično daje putem vene ili arterije ruke. Za MR-angiografiju tijekom leta (TOF angiografija) nije potrebno kontrastno sredstvo jer se slike stvaraju magnetiziranjem svježe tekuće krvi.

Koji su rizici angiografije?

Angiografija je relativno nekompliciran pregled. Kad se ubrizga kontrastno sredstvo, usta mogu osjećati toplinu ili imati neugodan okus. Ove bezopasne nuspojave nestaju odmah nakon injekcije.

U rijetkim slučajevima ljudi su preosjetljivi na kontrastno sredstvo ili razvijaju alergijsku reakciju. Alergija, kao i bubrežna insuficijencija ili hipotireoza moraju se razjasniti prije pregleda, jer se u tim slučajevima ne smije davati kontrastno sredstvo.

Vaskularna punkcija može dovesti do krvarenja, modrica, tromboze (ugrušci), embolije (vaskularna blokada zbog tromboze), vaskularnih ozljeda ili infekcija.

Što moram uzeti u obzir nakon angiografije?

Nakon angiografije trebali biste polako i piti što je više moguće kako bi se kontrastno sredstvo brzo uklonilo. Sljedećih dana također biste trebali izbjegavati težak fizički rad. Ako odjednom osjetite vrtoglavicu, glavobolju, mučninu ili ubrzano srce, odmah obavijestite liječnika.

Oznake:  anatomija organskih sustava alkohol 

Zanimljivi Članci

add