Bebe: crijevna flora utječe na sklonost alergijama
Larissa Melville stažirala je u uredničkom timu . Nakon što je studirala biologiju na Sveučilištu Ludwig Maximilians i Tehničkom sveučilištu u Münchenu, prvo je upoznala digitalne medije na internetu u Focusu, a zatim je odlučila naučiti medicinsko novinarstvo od nule.
Više o stručnjacima za Sav sadržaja provjeravaju medicinski novinari.MünchenBebe sa zdravom crijevnom florom rjeđe razvijaju alergije. Dobra vijest: na koje se bakterije talože u crijevima može se utjecati - na primjer dojenjem ili kontaktom s kućnim ljubimcima.
Alergije, neurodermatitis i astma - pretjerano revan imunološki sustav uzrok je mnogih takozvanih atopijskih bolesti. Imunološki sustav također djeluje protiv bezopasnih bjelančevina poput peludi.
Obrana tijela uglavnom se oblikuje u mjesecima nakon rođenja. Christine Cole Johnson i njezine kolege iz bolnice Henry Ford ispitale su čimbenike koji ovdje igraju ulogu ocjenjujući nekoliko neovisnih studija.
Crijevna flora formira imunološki sustav
Istraživanja su se usredotočila na mikroorganizme u crijevima ili u stolici dojenčadi - mjesec i šest mjeseci nakon rođenja. Crijevna flora igra važnu ulogu u razvoju imunološkog sustava. Na primjer, određeni stanovnici crijeva potiču stvaranje T stanica koje reguliraju imunološki sustav. Ako tjelesna obrana nije pravilno obučena, djeca su sklona alergijama i astmi.
Znanstvenici su otkrili da crijevna flora uvelike varira ovisno o tome je li dijete dojeno ili nije. Sumnjaju da različit sastav mikroorganizama u crijevima utječe na razvoj imunološkog sustava. To bi mogao biti razlog zašto, na primjer, dojena djeca imaju manju vjerojatnost razvoja alergija.
Kućni ljubimci kao treneri imunosti
No, kontakt beba sa životinjama utjecao je i na njihovu crijevnu floru. Znanstvenici su otkrili da mala djeca koja imaju kontakt s kućnim ljubimcima u prvoj godini života imaju manju vjerojatnost da će razviti alergije. Johnson čak vjeruje da majčin kontakt s raznim klicama također igra važnu ulogu. Na primjer, majčin kontakt sa životinjama utječe na razinu Ig-E antitijela u djeteta u vrijeme rođenja.
Drugi faktor koji utječe na sastav crijevne flore u novorođenčadi je rodni kanal. “Tijekom carskog reza novorođenčad upija tipične kožne bakterije, ali ne i uobičajene crijevne bakterije koje se javljaju tijekom prirodnog poroda. Stoga djeci carskog reza treba duže vremena da razviju stabilnu crijevnu floru ”, objašnjava Johnson za
Tijelo očekuje klice
"Kontakt s mikroorganizmima ili bakterijama u prvih nekoliko mjeseci nakon rođenja pomaže u poticanju imunološkog sustava", izvještava Johnson. Vlastita obrana tijela ima zadatak učiniti veliki broj patogena bezopasnim. Kako bi mogao ispuniti ovaj složeni zadatak na najbolji mogući način, mora se trenirati. Za to su potrebni partneri za obuku, poput bakterija. Ako nedostaju, imunološki sustav se ne može optimalno razviti, dodaje istraživač. Tada je teže razlikovati bezopasne uljeze od opasnih patogena.
Duhanski dim također je negativno utjecao na crijevnu floru djece. Međutim, znanstvenici još ne mogu objasniti mehanizam koji stoji iza ove pojave.
Obučeni imunološki sustav sprječava alergije i astmu
"Rezultati sugeriraju da učestali kontakt s raznim klicama i s njima povezanom crijevnom florom stabilizira imunološki sustav i na taj način pruža bolju zaštitu od alergija i astme", kaže dr. Johnson. Čini se da su dojenje, prirodni porod i okoliš koji nije previše čist, blagotvorni, dodaje istraživač.
Istraživanje je dio dugogodišnje longitudinalne studije zdravstva, enivromentala, alergije i astme (WHEALS) Henry County Wayne County koju je pokrenuo Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti. Cilj istraživanja je otkriti utjecaj vanjskih čimbenika na razvoj alergija i astme.
Sve više ljudi u ovoj zemlji razvija alergije. Zašto je tomu tako, još nije razjašnjeno. No i druge atopijske bolesti također se stalno povećavaju. U Njemačkoj oko pet posto odraslih i do deset posto djece pati od astme - to je za njih najčešća kronična bolest. A povećava se i broj oboljelih od atopijskog dermatitisa. Deset do 15 posto njemačke djece razvit će ga do polaska u školu. U odrasloj dobi udio se vraća na 1,5 do tri posto.
Izvor:
Izjava za javnost Henry Ford Health Systems od 21.02.2015
Oznake: anatomija želja da imaju djecu alkoholne droge
