Dugoročne posljedice: Parkinsonova bolest nakon traumatske ozljede mozga
Sav sadržaja provjeravaju medicinski novinari.Traumatska ozljeda mozga s dugoročnim posljedicama: Čak i ako se u početku čini da je incident zacijelio bez komplikacija, povećava se rizik od razvoja Parkinsonove bolesti kasnije. Ozljeda ne utječe na rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
Sportske nesreće, prometne nesreće, nasilni napadi: 250.000 ljudi u Njemačkoj godišnje pati od traumatskih ozljeda mozga. Spektar se kreće od blagog potresa mozga do traume s teškim neurološkim ili čak smrtonosnim posljedicama.
Dugoročni učinci traume
Istraživači predvođeni Kristen Dams-O'Connor iz Centra za istraživanje moždanih ozljeda na planini Sinaj istražili su dugoročne posljedice takve ozljede. Znanstvenici su procijenili podatke iz tri studije na više od 7130 starijih osoba. 865 njih je u prošlosti pretrpjelo traumatsku ozljedu mozga u kojoj su izgubili svijest, 124 su čak bili u nesvijesti više od sat vremena.
Nisu pronašli vezu između Alzheimerove bolesti (1539 sudionika studije) i ozljeda glave - ali značajno povećan rizik od Parkinsonove bolesti (117 sudionika). To je osobito pogodilo pacijente koji su zbog ozljede glave bili u nesvijesti više od sat vremena.
Gruda proteina u mozgu
Osim toga, rezultati obdukcije 1652 pacijenta pokazali su da je traumatska ozljeda mozga češće povezana s nakupljanjem takozvanih Lewyjevih tijela u mozgu. To su patološke nakupine određenih proteinskih struktura koje se, poput plakova u Alzheimerovoj bolesti, pojavljuju u kontekstu onoga što je poznato kao Lewyjeva tjelesna demencija. Veći broj mikro ozljeda u mozgu nastalih kao posljedica neopaženog moždanog udara također je pronađen u bivših pacijenata s traumatskim ozljedama mozga.
"Ljudi s poviješću traumatskih ozljeda mozga imaju veći rizik od neurodegenerativnih bolesti, ali ne i od Alzheimerove bolesti", sažima rezultate studije Dams-O 'Connor. Liječnici bi se također trebali raspitati o mogućim traumatskim ozljedama mozga prilikom postavljanja dijagnoze demencije. Budući da se i Parkinsonova i Lewyjeva tjelesna demencija često ne prepoznaju i tada se mogu pogrešno liječiti. Znajući da je pacijent imao traumatsku ozljedu mozga moglo bi ga dovesti na pravi put.
Istraživači se nadaju da će u budućnosti moći na vrijeme prepoznati i liječiti neurodegeneracije uzrokovane traumatskom ozljedom mozga. "Ali za to moramo prvo razumjeti bolest", kaže Dams-O'Connor.
Zaštitite glavu!
Ni u kojem slučaju ne boli što se više možete zaštititi od ozljeda mozga - na primjer stalnim nošenjem kacige za vrijeme vožnje bicikla ili drugih aktivnosti kojima prijeti pad. Neki sportaši također su posebno ugroženi - to su američki nogometaši i boksači koji moraju izvesti bezbroj udaraca glavom, ali i skijaši, brdski biciklisti i penjači.
Boksačka legenda Muhammad Ali također je tijekom svoje karijere dobio nebrojene udarce glavom, a i on se razbolio od Parkinsonove bolesti. Ne može se reći bi li razvio bolest da je odabrao drugo zanimanje.
Prema njemačkom Parkinsonovom društvu, oko 250.000 do 280.000 ljudi u Njemačkoj boluje od Parkinsonove bolesti. Zbog toga je bolest treća po učestalosti neurodegenerativna bolest nakon Alzheimerove i Lewyjeve demencije. (usp.)
Izvor: Paul K. Crane i sur.: Udruga traumatskih ozljeda mozga s neurodegenerativnim stanjima u kasnim godinama života i neuropatološkim nalazima. JAMA Neurology, 2016 .; DOI: 10.1001 / jamaneurol.2016.1948
Oznake: anatomija droge dijeta
