Medulla oblongata
Eva Rudolf-Müller slobodna je spisateljica u medicinskom timu Studirala je ljudsku medicinu i novinske znanosti te je više puta radila na oba područja - kao liječnik u klinici, kao recenzent i kao medicinski novinar u raznim stručnim časopisima. Trenutno radi u internetskom novinarstvu, gdje se svima nudi širok spektar lijekova.
Više o stručnjacima za Sav sadržaja provjeravaju medicinski novinari.Medulla oblongata nastavak je leđne moždine u područje mozga. Naziva se još i mijelencefalon, naknadni mozak ili izdužena leđna moždina. Medulla oblongata vitalni je regulatorni i refleksni centar. Zajedno s mostom (pons) i malim mozgom (cerebellum) tvori stražnji mozak (hombencephalon) u stražnjoj jami. Pročitajte sve što trebate znati o produženoj moždini!
Što je produžena moždina?
Produžena moždina (myelencephalon, stražnji mozak) najniže je i stražnje područje mozga. Nakon prijelaza iz leđne moždine, zadeblja se u oblik luka i završava na mostu. Mielencephalon sadrži jezgre kranijalnih živaca i stoga je podrijetlo lubanjskih živaca VII do XII, koji izlaze iz prednje površine produžene moždine.
Osim pukotine koja se proteže u sredini, na prednjoj strani produžene moždine nalazi se piramida koja se sužava prema dolje i djelomično seže u bočnu moždinu leđne moždine, dijelom prelazi srednju liniju, a dijelom se proteže u prednju moždinu leđne moždine. Osim piramide, na prednjoj strani produžene moždine nalazi se i maslina koja iznutra sadrži košticu masline, sivu tvar.
Stražnja vrpca, koja se u vratnoj moždini podijelila na dva dijela, nastavlja se na stražnjoj strani mijelencefalona. Obje niti postaju sve šire i tvore dva zadebljanja u produženoj moždini, u kojoj se nalaze jezgre stražnje niti. To su sklopne stanice na neuronu stražnjih tragova.
Nastavak stražnje vrpce u produženoj moždini do mozga je donja stabljika malog mozga, a iznad nje mali mozak.
Koja je funkcija produžene moždine?
Medulla oblongata sadrži važne regulatorne centre za disanje i cirkulaciju krvi, kao i refleksne centre za refleks gutanja i sisanja, refleks kašljanja, kihanja i gušenja i centar za povraćanje.
disanje
Pokrete disanja kontroliraju skupine neurona u produženoj moždini. Ritmička aktivnost disanja odvija se kroz složeno međusobno povezivanje neurona disanja u produženoj moždini, koji se međusobno stimuliraju i inhibiraju. Centar za disanje osigurava osnovni ritam disanja koji se može prilagoditi odgovarajućim potrebama višim centrima mozga i periferije tijela.
Na primjer, morate teže disati tijekom tjelesne aktivnosti kako biste mogli zadovoljiti povećanu potrebu za kisikom. Tako se informacije prenose u respiratorni centar u produženoj moždini putem mehanoreceptora u zglobovima i mišićima, što povećava nagon za dah.
Simpatično i Parasimpatično
Kao dio autonomnog živčanog sustava, simpatički živčani sustav kontroliran je jezgrom produžene moždine, koja je usko povezana s respiratornim centrima. Parasimpatički živčani sustav također kontroliraju živčane jezgre mijelencefalona:
Periferni živci imaju osnovnu aktivnost, simpatički tonus. To određuju putovi koji izlaze iz produžene moždine i povlače stražnje uže u leđnu moždinu. Ako se stimulira ovaj kontrolni centar simpatičkog živčanog sustava u produženoj moždini, sukladno tome aktiviraju se simpatički živci i pripadajući im organi. To rezultira povećanjem krvnog tlaka, na primjer.
Nasuprot tome, inhibicija ovog kontrolnog centra dovodi do smanjenja aktivnosti simpatičkih živaca, uslijed čega, na primjer, pada krvni tlak.
Probava u tankom crijevu regulirana je, između ostalog, mišićnim tonusom crijevne stijenke i živčanim vlaknima u crijevnoj stijenci. Vlakna parasimpatičkog živčanog sustava povlače se u ekscitacijske i inhibitorne ganglije. Koja funkcija - uzbudljiva ili inhibirajuća - prevladava, određena je u živčanim jezgrama produžene moždine (i u donjoj leđnoj moždini).
Ciklus
Regulacija cirkulacije tijekom fizičkog rada mora se prilagoditi potrebama mišića. Da bi to učinilo, srce mora jače pumpati. Ovu regulaciju provode i centri u produženoj moždini. Inhibicijski i stimulirajući impulsi prenose se u moždanu koru stražnjim dijelom mozga.
Žvakanje i gutanje
Centri koji kontroliraju žvakanje i gutanje, a time i unos hrane nalaze se u produženoj moždini. Oni su nadređeni u dva centra, centru za prehranu i centru sitosti u jezgrama hipotalamusa. Žvakanje i početak procesa gutanja kontroliraju kranijalni živci koji izlaze iz produžene moždine (trigeminalni živac, hipoglossalni živac i vagusni živac).
Kiselinsko-bazna ravnoteža
Medulla oblongata sadrži kemoosjetljive receptore koji reguliraju acido-baznu ravnotežu tijela.
razno
Spuštajući putovi koji povezuju veliki mozak s leđnom moždinom prolaze kroz mijelenfalon, a ovdje se mijenjaju uzlazni putovi.
Živčana vlakna za epikritičku osjetljivost završavaju u leđnoj jezgri nucleus gracilis i nucleus cuneatus - fine temperature i osjećaji dodira, osjećaj pokreta i položaja, osjećaj snage i prepoznavanje oblika.
Koštice maslina produžene moždine koordiniraju finu motoriku.
Gdje se nalazi produžena moždina?
Medulla oblongata izlazi iz podrijetla prvog spinalnog živca - iz velikog okcipitalnog otvora - bez oštrog prijelaza iz leđne moždine. Stražnji mozak proteže se do mosta u stražnjem mozgu. Ovaj dio je dugačak oko tri centimetra kod odraslih.
Koje probleme može uzrokovati produžena moždina?
Meduloblastom je zloćudni tumor malog mozga koji brzo raste i nediferenciran je. Zbog svog rasta u veličini istiskuje produženu moždinu. Meduloblastom se prvenstveno razvija u djetinjstvu i adolescenciji, osobito u sedmoj do dvanaestoj godini života. Glavni simptomi su povraćanje i poremećaj koordinacije pokreta (ataksija) sa tendencijom pada unatrag.
Infarkt produžene moždine može biti posljedica začepljenja važne krvne žile (arteria cerebelli inferior posterior) na spoju mosta s produženom moždinom. Mogući simptomi su glavobolja, ubrzan rad srca, otežano disanje, vrtoglavica i sklonost padu, drhtanje očiju, poremećaji hoda, poremećaji gutanja i govora te senzorni poremećaji zbog paralize trigemina.
Poremećaj cirkulacije u produženoj moždini, kakav se javlja u cerebralnoj ishemiji, dovodi do aktivacije simpatičkog živčanog sustava. Ista se stvar događa kada naglo krvarenje zauzme prostor u mozgu i istisne moždano tkivo: povećava se simpatička aktivnost, a krvni tlak raste (Cushingov refleks).
Potpuni otkaz produžene moždine zbog ozljede obično dovodi do smrti.
Oznake: gpp seksualno partnerstvo cijepljenja
