Nedostatak sna potiče Alzheimerovu bolest
Christiane Fux studirala je novinarstvo i psihologiju u Hamburgu. Iskusni medicinski urednik od 2001. godine piše članke u časopisima, vijesti i tekstove o svim mogućim zdravstvenim temama. Osim što radi za, Christiane Fux aktivna je i u prozi. Njezin prvi kriminalistički roman objavljen je 2012., a također piše, dizajnira i objavljuje vlastite kriminalističke predstave.
Još postova Christiane Fux Sav sadržaja provjeravaju medicinski novinari.Poteškoće sa spavanjem mogu biti rani znak demencije. No sada se pokazalo da bi, obrnuto, nedostatak sna mogao pogodovati i Alzheimerovoj bolesti: Čak i nakon neprospavane noći, u mozgu se nakupljaju takozvani beta-amiloidi.
Ovi proteini su metabolički otpadni proizvodi koji se nakupljaju u vodi mozga. U Alzheimerovih pacijenata ti se proteini skupljaju i tvore plakove koji bi mogli najaviti uništavanje živčanih stanica.
Istraživači su već primijetili kod miševa da nedostatak sna povećava razinu β-amiloida. Osim toga, prethodna su istraživanja pokazala da ljudi koji prijavljuju poremećaje spavanja imaju više beta-amiloida u mozgu.
Učinak nedostatka sna
Tim predvođen dr. Ehsan Shoki-Kojori iz Nacionalnog instituta za zlouporabu i alkoholizam (NIAAA) sada je po prvi put istraživao učinke nedostatka sna na koncentraciju amiloida beta u ljudskom mozgu. Kako bi to učinili, istraživači su skenirali mozak 20 zdravih dobrovoljaca u dobi od 20 do 72 godine nakon što su 32 sata nosili pidžamu.
Pomoću pozicijskog emisijskog tomografa (PIT) utvrdili su da se proteinski otpad u talamusu i hipokampusu sudionika nakupio u prosjeku za 5 posto. Ove regije mozga pokazuju patološke promjene čak i u ranim fazama Alzheimerove bolesti.
Istina je da se izloženost beta-amiloidima povećava za oko 17 posto, čak i kod zdravih ljudi, od adolescencije do starosti. U osoba s Alzheimerovom bolešću, međutim, ona se povećava do 43 posto u usporedbi sa zdravim osobama iste dobi.
Nedostatak sna nije isti za sve
Zanimljivo je da nedostatak sna nije jednako utjecao na sve sudionike: stupanj povećanja beta-amiloida znatno se razlikovao, bez obzira na spol i dob. Što se više akumuliralo beta-amiloida, raspoloženje ispitanika se pogoršalo nakon nedostatka sna.
Noćno sakupljanje smeća u mozgu
Stoga se tijekom sna čini da se u mozgu odvijaju važni poslovi čišćenja koji eliminiraju beta-amiloide. Odlučujuću ulogu ima takozvani glimfatički sustav koji je odgovoran za odlaganje otpadnih tvari u središnji živčani sustav.
Zapravo, prethodna su istraživanja pokazala da su razine eta-amiloida u mozgu najveće prije spavanja, a najniže nakon buđenja. Dok bi posljedice neprospavane noći trebalo postupno nadoknađivati vlastitim odlaganjem smeća u tijelu, kronični nedostatak sna mogao bi uzrokovati nakupljanje beta-amiloida u mozgu.
Može li higijena spavanja spriječiti Alzheimerovu bolest?
"Imamo jasne naznake da bi poremećaji spavanja mogli pridonijeti Alzheimerovoj bolesti", kaže Shoki-Kojori. Rezultati su pokazali koliko je dobra higijena sna važna za pravilno funkcioniranje mozga te da bi čak mogla spriječiti Alzheimerovu bolest. Daljnje studije s više sudionika morale bi potvrditi rezultat.
Oznake: stres simptomi palijativna medicina
