Spor stručnjaka o vrijednostima ispušnih plinova- argumenti

Christiane Fux studirala je novinarstvo i psihologiju u Hamburgu. Iskusni medicinski urednik od 2001. godine piše članke u časopisima, vijesti i tekstove o svim mogućim zdravstvenim temama. Osim što radi za, Christiane Fux aktivna je i u prozi. Njezin prvi kriminalistički roman objavljen je 2012., a također piše, dizajnira i objavljuje vlastite kriminalističke predstave.

Još postova Christiane Fux Sav sadržaja provjeravaju medicinski novinari.

Grupa od oko 100 njemačkih specijalista za pluća ponovno je pokrenula raspravu o rizicima koje predstavljaju zagađivači zraka. U dokumentu o poziciji propituju se zdravstvene prednosti sadašnjih graničnih vrijednosti za finu prašinu i dušikove okside (NOx). U međuvremenu se oglasila skupina međunarodnih stručnjaka koji se tome protive. Koji su argumenti stručnjaka?

Kontroverza 1: Je li doista dokazana opasnost od štetnih tvari?

Teza rada o poziciji: Brojna istraživanja ukazuju da fina prašina i dušikovi oksidi (NOx), između ostalog, oštećuju dišne ​​puteve, srce i cirkulaciju. Za svoje studije, međunarodni su istraživači ispitali tisuće ljudi kako bi vidjeli da li ljudi češće oboljevaju od određenih bolesti kada su bili izloženi višim razinama zagađenja zraka. 100 potpisnika stajališta o prof. Dieteru Köhleru žale se da takve epidemiološke studije ne pružaju nikakve dokaze o povezanosti uzroka i posljedice.

Zapravo, nije lako pružiti takve dokaze u epidemiološkim studijama: Ako se, na primjer, ustanovi da se više srčanih udara javlja kod ljudi s višom razinom čestica, to još nije dokaz da su krivci zapravo onečišćivači. Mogli bi biti krivi i drugi čimbenici, na primjer da ljudi koji žive u jako zagađenim regijama zarađuju manje novca, ne jedu tako zdravo i manje su aktivni u sportu. Takvi zbunjujući čimbenici koliko je god moguće izuzeti su u epidemiološkim studijama. No Köhler i koautori stajališta kritiziraju da takvi ko-čimbenici nisu dovoljno uzeti u obzir u predmetnim studijama.

Proturječnost: Međunarodni stručnjaci oko prof. Tobiasa Weltea, predsjednika Europskog udruga za disanje (ERS), proturječe ovom stavu. Naglašavaju da su brojne međunarodne studije uzele u obzir zbunjujuće čimbenike.

Osim toga, znanstveno je nesporno da zagađivači zraka promiču bolesti i skraćuju životni vijek. Na to ukazuju ne samo epidemiološke studije, već i pokusi koji pokazuju kako fina prašina i dušikov oksid izravno utječu na tijelo.

Kontroverzna točka 2: Jesu li granične vrijednosti proizvoljno postavljene?

Teza rada o poziciji: Prema krugu oko Köhlera, granična se vrijednost može postaviti samo ako je prethodno provedena takozvana studija izloženosti. Da bi to učinili, ljudi bi morali biti ciljano izloženi različitim količinama čestica i dušikovog oksida kako bi mogli pomnije ispitati učinke na zdravlje. To naravno nije etički opravdano. Stoga se ne mogu odrediti jasne granične vrijednosti. Činjenica da pušači neoštećeni preživljavaju mnogo veće doze dokaz je da su trenutne granične vrijednosti postavljene prenisko.

Proturječje: Ne postoje granične vrijednosti za štetnost fine prašine i dušikovog oksida ispod kojih su bezopasne. Što je njihova koncentracija veća, to više štete nanose. "Negativni učinci na zdravlje javljaju se i ispod europskih graničnih vrijednosti koje su trenutno na snazi ​​u Njemačkoj", izjavilo je Njemačko društvo za pneumologiju i respiratornu medicinu u studenom prošle godine.

Granične su vrijednosti stoga često i političke odluke. Međutim, zakonodavci ih uvijek trebaju odrediti tako strogo da bi se zaštitile i posebno ugrožene osobe poput djece, starijih osoba i bolesnih. "Granične vrijednosti moraju imati dovoljnu udaljenost od učinkovitih pragova i trebale bi izbjegavati opasnosti po zdravlje čak i pri doživotnoj izloženosti", piše Federalno udruženje pulmologa, stručnjaka za san i ventilatore. Granične vrijednosti u Europskoj uniji temelje se na znanstveno utemeljenim preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Kontroverzna točka 3: Jesu li pušači koji udišu tisuću puta granične vrijednosti protudokaz opasnosti?

Teza dokumenta o stavu: Pušači koji konzumiraju jedno pakiranje cigareta dnevno u roku od nekoliko tjedana udahnu doživotnu dozu sitne prašine i dušikovog oksida nepušača, tvrdi grupa Köhler. Da su te opasnosti kako se tvrdi, većina pušača morala bi umrijeti u roku od nekoliko mjeseci.

Proturječje: oštećenja uzrokovana finom prašinom i dušikovim oksidom obično nastaju postupno. Na primjer, pokretanjem upalnih procesa u tijelu, koji dugoročno ubrzavaju sužavanje arterija i tako ranije pokreću srčani ili moždani udar. Isto se odnosi i na druge neprikosnovene zdravstvene rizike, poput nezdrave prehrane ili nedostatka tjelovježbe.

Što su čestice i zašto su štetne?

Fina prašina su sitne čestice različitog podrijetla u zraku. To može biti čađa, ugljikovodici ili najfiniji pijesak. Nastaju, primjerice, habanjem guma, u industriji i poljoprivredi, ali i u prirodi. Čestice promjera manjeg od 10 mikrometara (PM 10) mogu ući u dišne ​​putove. Mogu nadražiti dišne ​​putove i izazvati napadaje kod astmatičara. To se posebno odnosi na čestice promjera manje od 2,5 mikrometara (PM 2,5) koje ulaze duboko u pluća.

Takozvane ultrafine čestice promjera manjeg od 0,1 mikrometara još su problematičnije. Mogu proći kroz pluća i ući u krvotok. Ovdje izazivaju kronične upalne reakcije. Dugoročno, ultrafine čestice pogoduju kardiovaskularnim bolestima poput arterioskleroze, srčanog i moždanog udara. Metaboličke bolesti poput dijabetesa tipa 2 također pogoduju upalnim procesima.

Prema Federalnoj agenciji za okoliš, 65.000 ljudi godišnje u Njemačkoj prerano umre zbog sitne prašine.

Prema sadašnjim graničnim vrijednostima, onečišćenje finom prašinom iz PM10 ne bi smjelo prelaziti 20 mikrograma po kubičnom metru u godišnjoj prosjeci, a sitna prašina PM2,5 ne bi trebala prelaziti 10 mikrograma po kubičnom metru u godišnjoj sredini. Trenutno ne postoji zakonsko ograničenje za ultrafinu prašinu.

Što je dušikov oksid i zašto je štetan?

Najvažniji dušikovi oksidi su dušikov monoksid (NO) i dušikov dioksid (NO2). Ti se plinovi proizvode, na primjer, u motorima s unutarnjim izgaranjem i sustavima izgaranja. Iznad određene koncentracije, dušikovi oksidi nadražuju dišne ​​putove, uzrokujući bol u prsima, otežano disanje i kašalj. Posebno su problematični za astmatičare. Ljudi koji dugo udišu previše dušikovog dioksida imaju veću vjerojatnost da će razviti astmu, respiratorne infekcije i kardiovaskularne bolesti. Posebno su ugrožena djeca čiji se dišni putevi još razvijaju, kao i starije osobe te bolesnici s kardiovaskularnim ili respiratornim bolestima.

Osim toga, dušikovi oksidi potiču stvaranje fine prašine, koja se tada naziva "sekundarna fina prašina". Time neizravno doprinose svim zdravstvenim teretima koji mogu nastati iz fine prašine.

Godišnja granična vrijednost dušikovih oksida u Njemačkoj trenutno je u prosjeku 40 mikrograma po kubičnom metru. Čak i ako se čini da zdravstveni rizik od samog dušikovog oksida nije pretjerano visok, granična vrijednost ima smisla, budući da sadržaj dušikovog oksida korelira s mnogim drugim zagađivačima i stoga je važan pokazatelj onečišćenja zraka.

Tko su kritičari, a tko zagovornici graničnih vrijednosti?

Kritika graničnih vrijednosti o kojoj se mnogo raspravlja dolazi od skupine stručnjaka za pluća oko umirovljenog prof. Dietera Köhlera, bivšeg predsjednika Njemačkog društva za pneumologiju i respiratornu medicinu (DGP). Ukupno je oko 100 od više od 4.000 pulmologa tvrtke potpisalo dokument o stavu.

Jedan odgovor stigao je od istraživača pod vodstvom prof. Tobiasa Weltea s Medicinskog fakulteta u Hannoveru, predsjednika Europskog respiratornog društva (ERS). Zajedno s 14 članova Foruma međunarodnih plućnih društava FIRS sastavio je odgovore na dokument o stavu. Federalno udruženje pulmologa, medicine spavanja i ventilacije (BdP), koje zastupa 1700 stručnjaka, također je u suprotnosti s dokumentom o stavu.

Oznake:  kućni lijekovi žensko zdravlje neostvarene želje da imaju djecu