Neuroborrelioza: pogrešna dijagnoza, rizična terapija

Christiane Fux studirala je novinarstvo i psihologiju u Hamburgu. Iskusni medicinski urednik od 2001. godine piše članke u časopisima, vijesti i tekstove o svim mogućim zdravstvenim temama. Osim što radi za, Christiane Fux aktivna je i u prozi. Njezin prvi kriminalistički roman objavljen je 2012., a također piše, dizajnira i objavljuje vlastite kriminalističke predstave.

Još postova Christiane Fux Sav sadržaja provjeravaju medicinski novinari.

Borelioza se prenosi ubodom krpelja. Zatim se preporučuje dvo- do tri tjedna antibiotika. No, neki pacijenti primaju lijekove mnogo dulje - osobito zato što se žale na kroničnu iscrpljenost, različitu bol i druge difuzne tegobe. No postoje sumnje oko dugotrajne terapije.

Rečeno je da bakterije koje prenose krpelji (Borrelia) mogu uzrokovati znatnu nelagodu godinama nakon uboda krpelja - mnogi pacijenti i brojni liječnici uvjereni su u to. Sumnjivi simptomi kreću se od umora, slabe koncentracije i depresije do glavobolje, lutajućih bolova u zglobovima ili mišićima i mnogih drugih nedohvatljivih tegoba. Sumnja: uzrok bi mogla biti takozvana neuroborrelioza, u kojoj patogeni oštećuju živčani sustav. Za pojavu postoji i medicinski izraz "sindrom post-lajmske bolesti".

"Rezultat su često tjedni ili mjeseci uzimanja antibiotika, ponekad u kombinaciji s nekoliko tvari", kaže prof. Sebastian Rauer, viši konzultant na Sveučilišnoj neurološkoj klinici u Freiburgu. No, ima li to doista smisla?

Koliko je dugotrajna terapija korisna?

Neuroinfektiolog je to ispitao zajedno s kolegama u sklopu pregledne studije. Uključeni su podaci od ukupno 1311 pacijenata. Istraživači su nedavno predstavili rezultat na 89. godišnjoj konferenciji Njemačkog društva za neurologiju u Mannheimu. Potiče sumnje u hipotezu o tajanstvenim dugoročnim učincima i korisnosti dugotrajne terapije antibioticima.

U pacijenata u kojih se dijagnoza neuroborrelioze zapravo mogla dokazati ispitivanjem živčane vode, bolest je bila pretežno benigna. Antibiotska terapija tijekom dva do tri tjedna pokazala se potpuno dovoljnom.

S druge strane, nepovoljni tijekovi s različitim tegobama javljali su se uglavnom kod pacijenata za koje se samo sumnjalo da imaju neuroborreliozu, ali koji nisu potvrđeni testom živčane tekućine.

Drugi uzroci nelagode

"Ako antibiotici ne djeluju nakon dva do tri tjedna, tjedni ili čak mjeseci neće pomoći", dodaje Rauer. Ovo je više pokazatelj da ne postoji neuroborrelioza, već nešto drugo iza pritužbi. Na primjer, moguća je Pfeifferova žljezdana groznica, autoimuna bolest ili depresija. A antibiotici ne mogu učiniti ništa protiv ovih bolesti.

Osim toga, postoje pacijenti koji se liječe od lajmske bolesti zbog nepouzdanih testova, iako nikada nisu imali kontakt s patogenom. "Mnogi pacijenti koji su mjesecima dobivali antibiotike zbog navodne kronične lajmske bolesti nemaju ih ni", zaključuje stručnjak.

Prekomjerna terapija - beskorisna i rizična

Prekomjerna terapija antibioticima dovodi pacijenta u nepotreban rizik, upozorava Rauer. Zapravo, ne napadaju samo moguće patogene, već i crijevnu floru. Proljev, gastrointestinalne tegobe i mučnina stoga su česte nuspojave terapije antibioticima. Osim toga, postoje gljivične infekcije sluznice jer se tamo također uništava zaštitni bakterijski film, kao i alergijska reakcija. Osim toga, pri svakoj primjeni antibiotika postoji rizik od stvaranja rezistentnih klica.

Česta infekcija

Lajmska bolest je najčešća bolest koju u Europi prenose krpelji. Prema procjenama, između 60.000 i više od 200.000 ljudi u Njemačkoj godišnje se zarazi bakterijama u obliku spirale. U oko 80 posto oboljelih oko uboda nastaje crvena ivica koja se polako širi prema van, takozvano lutajuće crvenilo. Simptomi poput gripe, poput bolova u mišićima i zglobovima, groznice i oticanja limfnih čvorova, mogu se pojaviti unutar prva četiri tjedna nakon uboda krpelja.

Liječenje antibioticima u ranoj fazi ključno je jer se u protivnom bakterije mogu dalje širiti u tijelu. Tada mogu zahvatiti zglobove, rijetko srce ili čak živčani sustav (neuroborrelioza). Posljedica su pečenje i probadajući bolovi koji dovode do paralize, osobito živaca lica, ruku i nogu, te druge neurološke tegobe. Moždani udar iznimno je rijedak kada bakterija inficira krvne žile mozga.

Izvor: Priopćenje Njemačkog društva za neurologiju, 22. rujna 2016

Oznake:  prevencija Menstruacija briga o koži