Renin-angiotenzin-aldosteronski sustav
Eva Rudolf-Müller slobodna je spisateljica u medicinskom timu Studirala je ljudsku medicinu i novinske znanosti te je više puta radila na oba područja - kao liječnik u klinici, kao recenzent i kao medicinski novinar u raznim stručnim časopisima. Trenutno radi u internetskom novinarstvu, gdje se svima nudi širok spektar lijekova.
Više o stručnjacima za Sav sadržaja provjeravaju medicinski novinari.Sustav renin-angiotenzin-aldosteron (RAAS) dio je kontrolnog kruga koji regulira krvni tlak i ravnotežu vode i elektrolita. RAAS osigurava dinamičku ravnotežu kako bi se održala funkcionalnost našeg krvožilnog sustava. Pročitajte sve što trebate znati o sustavu renin-angiotenzin-aldosteron!
Što je sustav renin-angiotenzin-aldosteron?
Sustav renin-angiotenzin-aldosteron (RAAS, često se nečisto naziva RAAS sustav) kontrolira ravnotežu vode i elektrolita u našem organizmu i stoga ima odlučujući učinak na krvni tlak:
Budući da funkcioniranje našeg krvožilnog sustava ovisi o točnoj regulaciji volumena krvi, potrebni su mehanizmi koji uspostavljaju kratkoročnu ravnotežu između volumena tekućine unutar i izvan krvnih žila (unutar i izvan krvnih žila). Sustav renin-angiotenzin-aldosteron igra ključnu ulogu u kontroli volumena krvi regulirajući ravnotežu tekućine i elektrolita.
Koja je funkcija sustava renin-angiotenzin-aldosteron?
Ako u tijelu postoji nedostatak volumena (na primjer zbog teškog gubitka krvi), bubrežne arterije su manje opskrbljene krvlju i tlak u njima se smanjuje. Kao odgovor, određene bubrežne stanice (jukstaglomerularne stanice) luče renin kao dio sustava renin-angiotenzin-aldosteron. Ovaj enzim koji cijepa proteine pretvara krvni protein (protein plazme) angiotenzinogen iz jetre u hormon prekursor angiotenzin I.
Taj se enzim ("enzim koji pretvara angiotenzin", ACE) pretvara u aktivni hormon angiotenzin II. Postoji nekoliko mehanizama koji uzrokuju ponovno povećanje krvnog tlaka:
Angiotenzin II uzrokuje sužavanje krvnih žila (vazokonstrikcija), što povećava krvni tlak. Potiče oslobađanje hormona aldosterona iz nadbubrežne žlijezde. Zbog toga bubrezi zadržavaju više natrija i vode u tijelu (umjesto da ih izlučuju urinom). Time se povećava sadržaj natrija i volumen krvi, što također povećava krvni tlak.
Osim toga, angiotenzin II potiče osjećaj žeđi (volumen krvi, a time i krvni tlak povećava se unosom tekućine), apetit za solju i oslobađanje ADH (antidiuretski hormon, vazopresin) iz hipofize (hipofiza). Ovaj hormon inhibira izlučivanje vode putem bubrega (diureza) - krvni tlak raste.
Nedostatak natrija u tijelu također pokreće oslobađanje renina, a time i aktivaciju sustava renin-angiotenzin-aldosteron (RAAS).
Gdje se nalazi sustav renin-angiotenzin-aldosteron?
Renin se proizvodi u jukstaglomerularnom aparatu bubrega. Angiotenzin I nastaje u krvi pod utjecajem renina iz prekursora angiotenzinogena. Enzim ACE, koji pretvara angiotenin I u aktivni angiotenzin II, proizvodi se u plućima, između ostalog. Aldosteron se stvara u kori nadbubrežne žlijezde.
Koje probleme može uzrokovati sustav renin-angiotenzin-aldosteron?
Lijekovi se mogu koristiti za intervenciju u sustavu renin-angiotenzin-aldosteron i na taj način utječu na regulaciju krvnog tlaka. Na primjer, beta blokatori ili ACE inhibitori daju se za visoki krvni tlak. Beta blokatori inhibiraju oslobađanje renina, ACE inhibitori blokiraju ACE, a time i stvaranje angiotenzina II. U oba slučaja to rezultira padom krvnog tlaka.
Postoje i lijekovi koji inhibiraju učinke aldosterona (antagonisti aldosterona, poput spironolaktona). Uglavnom se koriste kao tablete za vodu (diuretici), na primjer za zatajenje srca (zatajenje srca).
U takozvanom Connovom sindromu (primarni hiperaldosteronizam) oslobađaju se prekomjerne količine aldosterona. Uzrok je bolest kore nadbubrežne žlijezde (poput tumora).
I u sekundarnom hiperaldosteronizmu tijelo oslobađa previše aldosterona. Razlog je obično prekomjerna aktivacija sustava renin-angiotenzin-aldosteron, na primjer zbog bolesti bubrega (poput suženja bubrežnih arterija = stenoza bubrežne arterije).
Oznake: Menstruacija Dijagnoza briga o koži
