Ustrajnost

Martina Feichter studirala je biologiju u izbornoj ljekarni u Innsbrucku, a također je uronila u svijet ljekovitog bilja. Odatle nije bilo daleko do drugih medicinskih tema koje je i danas plijene. Školovala se za novinara na Axel Springer akademiji u Hamburgu, a od 2007. radi za - prvo kao urednik, a od 2012. kao slobodni pisac.

Više o stručnjacima za Sav sadržaja provjeravaju medicinski novinari.

Ustrajnost je kad se netko drži misli, idioma, pitanja ili riječi koje su prethodno korištene, ali više nemaju smisla u sadašnjem kontekstu. Međutim, pacijent ih se više ne može riješiti, već ih ponavlja uvijek iznova. Ustrajnost je formalni poremećaj mišljenja. Više o ustrajnosti pročitajte ovdje.

Ustrajnost: opis

Ustrajno, dotična osoba ostaje vezana za misli, idiome, pitanja i riječi koje su se ranije koristile, ali su u novom kontekstu besmislene. Njegovo razmišljanje vrti se oko jednog te istog misaonog sadržaja na monoton, monoton način. Pacijent to stereotipno ponavlja jer to mentalno ne može dovršiti. Ovdje je poremećen prijelaz s jedne misli na drugu.

Ustrajnost je jedan od formalnih poremećaja mišljenja. Pod tim se podrazumijevaju smetnje u toku misli i govora. Daljnji primjeri formalnih poremećaja mišljenja su usporeno razmišljanje, tvorba riječi (neologizmi) i proliferacija.

Perzeveracija: uzroci i moguće bolesti

U obliku kompulzivnog razmišljanja, ustrajnost se javlja osobito kod depresivnog sindroma ili afektivnog poremećaja:

Depresivni sindrom je stanje depresije i smanjene želje. Može se razviti, na primjer, s depresijom, stresom i poremećajima prilagodbe ili u kontekstu drugih bolesti poput zatajenja srca ili visokog krvnog tlaka.

Afektivni (bipolarni) poremećaj karakterizira ponavljanje depresivnih i maničnih faza.

Perzeveracija se često opaža, na primjer, u kontekstu razvoja demencije. Izraz demencija opisuje kontinuirani pad mentalnih performansi.

Perzeveracija se također može pojaviti u bolesnika s opsesivno-kompulzivnim poremećajem (opsesivno-kompulzivni poremećaj). Ovaj mentalni poremećaj očituje se u obliku opsesija i prisila.

Ustrajnost: Kada trebate posjetiti liječnika?

Posjet liječniku preporučljiv je ako primijetite monotono prianjanje uz misli i riječi u sebi ili nekome bliskom vama te se te misli ponavljaju uvijek iznova, iako nemaju smisla u trenutnom kontekstu.

Ustrajnost: što radi liječnik?

Liječnik će prvo uzeti povijest bolesti (anamnezu): Prikuplja sve važne podatke o pojavi ustrajnosti, pita o drugim simptomima i pritužbama te se raspituje o svim prethodnim ili temeljnim bolestima. Liječnik će, ako je moguće, obaviti anamnezu sa samim pacijentom, a ako to nije moguće, razgovara s bliskom rodbinom.

U sljedećem koraku kako bi pojasnio ustrajnost, liječnik prikuplja psihopatološki nalaz (koji se naziva i psihijatrijski ili psihološki nalaz). Pritom liječnik pokušava preciznije odrediti psihološki poremećaj u osnovi ustrajnosti.

U tu svrhu ispituje, primjerice, izgled pacijenta (uredan, zapušten, zapušten itd.), Njegovo ponašanje i opće psihološko stanje. Također postavlja specifična pitanja o određenim simptomima kao što su prisile, halucinacije, depresivno raspoloženje ili problemi s orijentacijom.

Ovisno o sumnji na dijagnozu, poduzimaju se daljnji koraci, na primjer provode se određeni psihološki testovi.