Loše za memoriju: višezadaćnost medija

Christine Albert studirala je njemačko jezikoslovlje i književnost te skandinavistiku na Sveučilištu Albert Ludwigs u Freiburgu. Trenutno obavlja pripravničku praksu u Hubertu Burda Media i piše, između ostalog, za

Više o stručnjacima za Sav sadržaja provjeravaju medicinski novinari.

Na kauču mnogima navečer izgleda isto: igra se film, dok ljudi surfaju internetom, a jedna ili druga tekstualna poruka šalje se prijateljima. Takav višezadaćnost u medijima može biti dobra protiv dosade - veća je vjerojatnost da će biti štetna za pamćenje.

Dok neki ljudi još uvijek mogu imenovati sve europske prijestolnice godinama nakon što su napustili školu, drugi više ne znaju kakav je ručak bio dan prije. I dok neki dani možemo savršeno reproducirati sadržaj knjige, drugi se ne možemo sjetiti kraja određenog filma. Znanstvenici su istražili odakle dolaze te razlike.

Kako izvješćuju u časopisu "Nature", pokreti učenika i moždani valovi omogućuju predviđanje hoće li se netko sjetiti određene stvari ili ne. Čini se da je više štetno za memoriju ako često radite na više zadataka za medije, tj. Gledate TV i surfate Internetom u isto vrijeme.

Snimljeni su odgovori zjenica i moždani valovi

U svom eksperimentu znanstvenici sa Sveučilišta Stanford u Sjedinjenim Državama izveli su različite vježbe pamćenja s 80 ispitanika u dobi od 18 do 26 godina.

U međuvremenu su njihove reakcije zjenica i moždani valovi zabilježeni u elektroencefalogramu (EEG), osobito takozvana alfa aktivnost. "Povećana alfa aktivnost u stražnjem dijelu lubanje povezana je s nepažnjom, lutanjem i rastresenošću", rekao je psiholog i glavni autor Kevin Madore.

Zapravo, nedavno istraživanje Instituta Leibniz za istraživanje rada na Sveučilištu TU Dortmund (IfADo) dokazalo je tu vezu. "Također znamo da su suženja u promjeru zjenica - osobito prije obavljanja različitih zadataka - povezana s degradacijom performansi, poput sporijeg vremena reakcije i lutanja misli", dodala je Madore.

Istraživači su također mjerili sposobnost ispitanika da ostanu budni ispitujući koliko su uspjeli vidjeti postupnu promjenu slike. Također su pitali o svojim medijskim navikama obavljanja više zadataka, odnosno koliko su često gledali televiziju i slali poruke ili surfali Internetom u isto vrijeme.

Rezultat: oni subjekti s kraćim rasponom pažnje i intenzivnijim ponašanjem u više zadataka u medijima također su imali lošije rezultate u vježbama pamćenja. Međutim, autori naglašavaju da je to u početku korelacija, a ne uzročnost.

Bez obzira na to, hipoteza sugerira da višezadaćnost medija ima utjecaj na pamćenje, objašnjava psiholog i kognitivni znanstvenik Simon Hanslmayr sa Sveučilišta u Glasgowu u neovisnoj klasifikaciji studije. Sveukupno, prikazana korelacija je odnos koji još nije opisan.

Pažnja pri pamćenju

Još jedna zasluga studije je ta što ispituje ulogu pažnje u pamćenju, kaže Hanslmayr: "Već znamo mnogo o tome kako pažnja usmjerava pohranu informacija, ali malo o tome kako pozornost utječe na dohvaćanje tih informacija."

Autori su sada mogli analizirati fluktuacije pažnje ispitanika te su uz pomoć EEG -a i snimanja učenika mogli utvrditi sjeća li se netko ili ne.

Sjećanje je sposobnost koju ljudi koriste i trebaju svaki dan da bi uopće funkcionirali, kaže Hanslmayr. Bolesti koje utječu na pamćenje, poput Alzheimerove, pokazale su koliko je to temeljno.

Spremnost da isključite smetnje

Zapravo, autori studije se nadaju da će njihovo istraživanje doprinijeti boljem razumijevanju takvih bolesti.

Zaključno, znanstvenici naglašavaju da pamćenje u velikoj mjeri ovisi o spoznaji usmjerenoj na cilj: moramo biti spremni za pamćenje, uključivanje i isključivanje pažnje i imati na umu cilj pamćenja - čimbenike koji su djelovali i odredili prije zapravo prisjećajući se možete li aktivirati svoju memoriju.

U tu svrhu mogu se zamisliti ciljane intervencije. Kao primjer, istraživači zamišljaju nosive senzore oka koji koriste veličinu zjenice za otkrivanje u stvarnom vremenu je li nositelj nemaran i zatim šalju odgovarajući signal. (približno / dpa)

Oznake:  organskih sustava tinejdžer prevencija