fizikalna terapija

Valeria Dahm je slobodna spisateljica na medicinskom odjelu Studirala je medicinu na Tehničkom sveučilištu u Münchenu. Posebno joj je važno znatiželjnom čitatelju dati uvid u uzbudljivo područje medicine i istovremeno održavati sadržaj.

Više o stručnjacima za Sav sadržaja provjeravaju medicinski novinari.

Fizioterapija - koja se ranije nazivala i fizioterapija - koristi se za liječenje i sprječavanje širokog spektra pritužbi, ozljeda i bolesti. Koriste se različite aktivne i pasivne tehnike i postupci. Pročitajte sve što trebate znati o fizioterapiji: kako djeluje, kada je koristiti i koji su rizici.

Što je fizioterapija?

Fizioterapija liječi ograničenja u tjelesnoj sposobnosti kretanja i funkcioniranja te je medicinski propisan lijek. To je koristan dodatak, a ponekad i alternativa operacijama ili lijekovima.Fizioterapija uključuje vježbe fizioterapije, fizikalne mjere, masaže i ručnu limfnu drenažu.

Fizioterapija se može provoditi stacionarno (u bolnici, rehabilitacijskom centru itd.) Ili ambulantno (u fizioterapijskoj praksi). Postoji i mobilna fizioterapija. Pacijentu dolazi fizioterapeut. To ima prednost što pacijent može vježbati određene sekvence pokreta u svom poznatom okruženju. Mobilna fizioterapija također je korisna za pacijente kojima njihova bolest ili fizička ograničenja otežavaju ili čak onemogućuju posjet ordinaciji.

Posebna je varijanta proširena ambulantna fizioterapija: Uz opću fizioterapeutsku skrb, ona uključuje naprednu medicinsku izobrazbu koja obnavlja pacijentove performanse i privatno i na poslu.

Posebni smjerovi ili metode fizioterapije su, na primjer:

Sportska fizioterapija

Sportska fizioterapija prvenstveno je usmjerena na njegu i obuku sportaša te prevenciju i liječenje sportskih ozljeda. Važne komponente uključuju zagrijavanje, istezanje, pravilnu provedbu fizioterapije ili vježbe fizioterapije te po potrebi liječenje ozljeda uzrokovanih sportom.

Fizioterapija prema Bobathu (fizioterapija prema Bobathu)

Fizioterapija prema Bobathu pomaže osobama s neurološkim (moždanog i živčanog podrijetla) funkcionalnim poremećajima: Pacijenti treniraju i ponavljaju određene sekvence pokreta sve dok se ne stvore nova živčana vlakna i sinapse. Metoda se uglavnom koristi nakon moždanog udara ili u slučaju urođenih poremećaja kretanja.

Fizioterapija po Vojti (fizioterapija po Vojti)

U fizioterapiji prema Vojti, fizioterapeut koristi ciljani pritisak za pokretanje refleksa. Kombinacija nekoliko refleksa s određenih početnih položaja trebala bi aktivirati funkciju mišića.

Fizioterapija prema Schrothu (fizioterapija prema Schrothu)

Uz pomoć fizioterapije prema Schrothu pokušava se zaustaviti deformacija kralježnice u skoliozi jačanjem i istezanjem mišića te promicanjem svjesnog uspravnog držanja.

Fizioterapija na aparatu (fizioterapija na aparatu)

Fizioterapija podržana uređajem ima za cilj poboljšati mišićnu snagu i izdržljivost, pokretljivost i koordinaciju, osobito kod ortopedskih tegoba, uz pomoć opreme za vježbanje i aparata za vuču. Često korišteni uređaji su, na primjer, biciklistički ergometri, klasični uređaji za vježbanje snage i potezanje kabela.

CMD fizioterapija

CMD označava kraniomandibularnu disfunkciju i opisuje poremećaj funkcije žvakanja, koji može dovesti do najrazličitijih simptoma poput glavobolje, bolova u leđima i vilici, napetosti, zujanja u ušima ili škrgutanja zubima. Najčešći uzrok je poravnanje čeljusti, koje se može liječiti posebnom CMD fizioterapijom.

Respiratorna terapija

Terapija disanjem odnosi se na tehnike koje pacijentu olakšavaju disanje. Propisuje se, primjerice, bolesnicima s astmom ili kroničnom opstruktivnom plućnom bolešću (KOPB). Više o tome možete pročitati u članku o respiratornoj terapiji.

Trening leđa

Trening leđa jača snagu i fleksibilnost leđa te jača mišiće leđa. Uz pomoć različitih vježbi za leđa može se izbjeći ili smanjiti loše držanje i bolovi u leđima. Ako želite saznati više o ovome, pročitajte post -back trening.

Povratak u školu

U stražnjoj školi naučite što vam leđa održava zdravim. Program tečaja sastoji se od različitih modula, na primjer znanja o držanju i ponašanju prilagođenom leđima, tehnikama opuštanja i treningu tjelesne svijesti. Cilj je spriječiti ili ublažiti bolove u leđima. Više o tome možete saznati u članku Natrag u školu.

Kada radite fizioterapiju?

Ciljeve fizioterapije prvenstveno određuje pacijent i njegova klinička slika. U osnovi se radi o ublažavanju boli, poticanju metabolizma i cirkulacije krvi te poboljšanju ili održavanju pokretljivosti, koordinacije, snage i izdržljivosti. Osim dobi i stanja pacijenta, fizioterapija bi trebala uzeti u obzir i svakodnevne životne uvjete. Važnu ulogu ima i tijek bolesti.

Bolesti potpornih i lokomotornih organa

Posebno se u ortopediji fizioterapija koristi za bolesti kralježnice i ekstremiteta, kao i nakon ozljeda i operacija. To uključuje slomljene kosti, reumu, skoliozu, herniju diskova, kao i urođene deformitete i malformacije poput stopala. Liječenje sportskih ozljeda također može imati koristi od mjera fizioterapije.

Poremećaji živčanog sustava

Širok spektar neuroloških bolesti koristi mogućnosti liječenja fizioterapije. To se, primjerice, odnosi na paralizu, pokrete i funkcionalne poremećaje nakon ozljeda lubanje i leđne moždine, oštećenja središnjeg živčanog sustava (CNS) tijekom poroda, paraplegičnih sindroma i multiple skleroze. Uz pomoć fizioterapeutskih mjera trenira se interakcija između osjetilnih i motoričkih sposobnosti pacijenta.

Bolesti unutarnjih organa

Kod bolesti poput astme, plućne fibroze ili cistične fibroze, trening učinkovitog disanja i posebnih tehnika kašlja može ublažiti simptome i na taj način poboljšati kvalitetu života. Ako se krvne žile ili limfni putevi stežu, redoviti treninzi hoda poboljšavaju cirkulaciju krvi i izdržljivost, a istovremeno smanjuju bol. Poremećaji crijevne funkcije, poput Crohnove bolesti, također se mogu suportivno liječiti fizioterapijom.

Što radite s fizioterapijom?

Fizioterapija je propisana kao lijek prema katalogu lijekova, slično lijeku liječnika. Ovisno o vrsti i težini kliničke slike, određuje se vrsta i broj tretmana.

Prvi posjet fizioterapeutu obično se sastoji od anamneze - snimanja povijesti bolesti u razgovoru - i temeljitog pregleda, tijekom kojeg se, među ostalim, provjerava snaga mišića i pokretljivost te se bol točno precizira. Na temelju informacija iz razgovora i pregleda, fizioterapeut tada izrađuje plan fizioterapeutske terapije i s pacijentom razgovara o individualnim ciljevima.

Ovisno o planu terapije, u redovitim intervalima izvode se aktivne, potpomognute i pasivne vježbe. U pasivnim vježbama fizioterapije fizioterapeut pomiče pacijentove zglobove bez da pacijent radi s mišićima. Time se poboljšava pokretljivost i potiče cirkulacija krvi. Istodobno se izbjegavaju kontrakture i ukrućenje.

Uz pomoćne fizioterapeutske vježbe, pacijent mora sam koristiti mišićnu snagu. Međutim, pokrete podržava fizioterapeut ili posebni aparati za fizioterapiju. Ako se trening odvija u vodi, uzgon se koristi kao pomoćna sila.

Aktivne vježbe fizioterapije pacijent izvodi bez pomoći. Ispravlja ga i provjerava fizioterapeut. To također uključuje otporne fizioterapeutske vježbe u kojima se mora raditi protiv snage mišića, opreme ili otpora vode. Pacijent bi, koliko je to moguće, vježbe trebao izvoditi i kod kuće te ih integrirati u svakodnevni život.

Koji su rizici fizioterapije?

Ako se pravilno provodi, fizioterapija ne nosi gotovo nikakve rizike. Međutim, ako se vježbe izvode nepravilno ili nepravilno, mogu se pojaviti modrice, upala ili druge ozljede. Vježbe koje pomažu koordinirati i liječiti vrtoglavicu povezane su s povećanim rizikom od pada.

Što moram uzeti u obzir nakon fizioterapije?

Također biste trebali samostalno vježbati kod kuće. To ubrzava proces ozdravljenja.

Povećani stres na pojedine mišićne skupine može uzrokovati bol u mišićima, no to nije opasno. Iscrpljenost i umor simptomi su koji mogu nastati zbog povećanog fizičkog rada. Ako osjetite bol ili ozljede nakon fizioterapije, preporučljivo je posjetiti liječnika.

Oznake:  zubi sportska kondicija koža