ADHD: Više dijagnoza s ranim upisom u školu
Christiane Fux studirala je novinarstvo i psihologiju u Hamburgu. Iskusni medicinski urednik od 2001. godine piše članke u časopisima, vijesti i tekstove o svim mogućim zdravstvenim temama. Osim što radi za, Christiane Fux aktivna je i u prozi. Njezin prvi kriminalistički roman objavljen je 2012., a također piše, dizajnira i objavljuje vlastite kriminalističke predstave.
Još postova Christiane Fux Sav sadržaja provjeravaju medicinski novinari.Djeca koja ranije krenu u školu češće će dobiti dijagnozu ADHD -a. No je li ta procjena često pogrešna?
Oni se vrpolje, imaju problema s koncentracijom, ometaju sate: djeca koja pođu u školu posebno rano češće će dobiti dijagnozu ADHD -a.
Istraživači pod vodstvom Timothyja Laytona s Medicinskog fakulteta Harvard ispitali su vezu između dobi školovanja i učestalosti postavljanja dijagnoze. Iznad svega, otkrili su razlike u američkim državama, gdje je dob u školi točno određena. Rok za to je 1. rujan. Djeca čiji je rođendan do 31. kolovoza stoga su godinu dana mlađa od djece koja su rođena u rujnu pa stoga moraju duže čekati na polazak u školu.
Češće pogađa kolovošku djecu
Zapravo, kolovozna djeca među onima koja su krenula u školu imala su za trećinu (34 posto) veću vjerojatnost da im se dijagnosticira ADHD nego među rujanskom djecom. U skladu s tim, češće su im davani i lijekovi za poremećaje. Točnije, radilo se o 309 od 36.000 djece rođene u kolovozu i 225 od oko 35.000 djece rođene u rujnu.
Mlađi ljudi pogrešno su ocijenjeni
Znanstvenici sumnjaju da je abnormalno ponašanje koje je tipično povezano s ADHD -om u mlađe djece često moglo biti posljedica njihove dobi. "Veći broj djece mogao bi se pre dijagnosticirati i lažno liječiti od ADHD -a jer su manje zreli u odnosu na starije kolege iz razreda", kaže ravnateljica studije Layton.
Ponašanje koje je savršeno normalno za živo šestogodišnje dijete može se činiti zamjetnim u usporedbi sa znatno starijom djecom u istoj učionici. Zapravo, istraživači nisu pronašli povezanost između mjeseca rođenja i dijagnoze ADHD -a kod djece koja još nisu bila u školi.
Nema svaka nervozna osoba ADHD
ADHD je kratica za poremećaj pažnje i hiperaktivnost. Dakle, naziv prilično dobro opisuje o kojoj se bolesti radi. Međutim, ne mora svako vrckavo ili nepažljivo dijete patiti od ADHD -a. Stoga je postavljanje dijagnoze dugotrajno. Rizik od pogrešne dijagnoze velik je ako ga ne postave profesionalci.
To je problematično. Jer pogrešna dijagnoza može imati jednako negativne posljedice kao i ona koja nije postavljena. Osim mogućih nuspojava lijekova, probleme stvara i žig "ADHD". Povezan je sa stigmatizacijom koja utječe i na percepciju okoline i na samo dijete na njihovu izvedbu.
ADHD često ne raste
S druge strane, ako se dijagnoza ne postavi ispravno, djetetu se uskraćuje pristup mogućnostima financiranja koji mu omogućuju razvoj njegovih potencijala. Rezultat: Dijete se uglavnom doživljava kao problematično. Osim toga, ADHD ne raste uvijek. 40 do 60 posto i dalje pati od toga u odrasloj dobi, čak i ako se tada hiperaktivnost često značajno poboljšava.
Prema istraživanju, pet posto djece i adolescenata u dobi od 3 do 17 godina u Njemačkoj pati od ADHD -a.Poremećaj se četiri puta češće dijagnosticira kod dječaka nego kod djevojčica. Moguće je, međutim, da se češće zanemaruje kod djevojčica. Mnogi od njih ne pripadaju poznatom vrckavom Filipovom tipu, već su prije svega neusredotočeni i sanjarski. To drugima ne smeta i stoga je manje uočljivo.
Oznake: njega stopala simptomi digitalno zdravlje
