Izbjeglice: Polovici njih je potrebna psihološka pomoć
Sav sadržaja provjeravaju medicinski novinari.Oni pate od posljedica teške traume ili depresije: najmanje polovica izbjeglica u Njemačkoj ozbiljno je mentalno bolesna. Stručnjaci iz Savezne komore psihoterapeuta (BPtK) procjenjuju broj akutno mentalno bolesnih izbjeglica koji su u Njemačku došli u potrazi za zaštitom na do 80.000 ljudi. U većini slučajeva lijekovi nisu dovoljni za ublažavanje ili izliječenje patnje. No, samo četiri posto oboljelih prima psihoterapeutsku pomoć. Vijeće ocjenjuje da je skrb o mentalnom zdravlju tražitelja azila "sramotno loša".
“Mentalna bolest jedna je od najčešćih bolesti izbjeglica. U pravilu im je hitno potrebno liječenje ”, kaže predsjednik BPtK -a dr. Dietrich Munz. Na primjer, 40 do 50 posto mentalno bolesnih izbjeglica patilo je od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP). “Ti su ljudi često suicidalni. 40 posto njih već je imalo planove za samoubojstvo ili su se čak pokušali ubiti ”, navodi se u priopćenju.
Briga o mentalnom zdravlju je "sramotna"
PTSP pokreću događaji koji se doživljavaju kao opasni po život ili katastrofalni i koji guraju ljude u duboki očaj. Oni koji se razbole doživljavaju traumatičnu situaciju uvijek iznova, u obliku noćnih mora, kao slike poput munje ili scene poput filma (flashbackovi). Ta su sjećanja toliko intenzivna da dotična osoba ponovno proživljava traumatični događaj. "Oboljeli od PTSP -a hitno trebaju psihoterapiju", objašnjava predsjednik BPtK -a Munz. "Sramotno je da ljudi s tako teškim i bolnim psihološkim ozljedama gotovo nikada ne dobivaju odgovarajuću pomoć."
Mučenje, silovanje, lažna pogubljenja
Najčešće se PTSP javlja kada traumu uzrokuju drugi ljudi: od vatrenog oružja i granata, gladi i žeđi dok su u pritvoru, fizičkog mučenja, električnog udara i seksualnog poniženja. Neki su bili svjedoci pogubljenja ili silovanja ili su psihološki slomljeni prijetnjama smrću i lažnim pogubljenjima. Mnoga djeca izbjeglice također pate od ozbiljnog poremećaja.
Pogrešno shvaćena potreba
Stoga BPtK hitno poziva na poboljšanje skrbi o mentalno bolesnim izbjeglicama. Trenutačno odluka o odobravanju psihoterapije tražitelju azila često traje mjesecima. U većini slučajeva službenici i liječnici koji nisu niti obučeni niti dodatno educirani o mentalnim bolestima procjenjuju je li psihoterapija potrebna ili nije. Rezultat su česte pogrešne procjene: Mnogi ljudi ne prepoznaju hitnost liječenja, drugima se preporučuju lijekovi iako im je potrebna psihoterapija. Munz ocjenjuje trenutnu praksu kao "krajnje neadekvatnu". "U budućnosti bi prijave za psihoterapiju trebali provjeravati samo kvalificirani stručnjaci."
Privatnim terapeutima također treba omogućiti liječenje
Tek nakon 15 mjeseci izbjeglice mogu zatražiti beneficije iz zakonskog zdravstvenog osiguranja - a time i psihoterapije. Ipak, većina njih se ne liječi. Budući da psihoterapeuti koji rade u psihosocijalnim centrima za izbjeglice i žrtve torture obično nisu prijavljeni u zavodu za zdravstveno osiguranje. Isto vrijedi i za mnoge terapeute koji vode privatne prakse.
Komora predlaže da se ove dvije skupine terapeuta ovlasti za liječenje i naplatu zakonskih zdravstvenih osiguranja. To bi bilo moguće zbog uredbe o licenciranju liječnika. Munz objašnjava: "Liječenje mentalno bolesnih izbjeglica moglo bi se značajno poboljšati na ovaj način, brzo i nebirokratski." (Usp.)
Izvor: Izjava Savezne komore psihoterapeuta (BPtK) od 16.09.2015
Oznake: stres menopauza tinejdžer
