Alzheimerova i Parkinsonova bolest: San detoksicira mozak

Christiane Fux studirala je novinarstvo i psihologiju u Hamburgu. Iskusni medicinski urednik od 2001. godine piše članke u časopisima, vijesti i tekstove o svim mogućim zdravstvenim temama. Osim što radi za, Christiane Fux aktivna je i u prozi. Njezin prvi kriminalistički roman objavljen je 2012., a također piše, dizajnira i objavljuje vlastite kriminalističke predstave.

Još postova Christiane Fux Sav sadržaja provjeravaju medicinski novinari.

Poremećaji spavanja ne samo da narušavaju koncentraciju, već mogu i dugoročno biti štetni za mozak. Jer dok osoba spava, vlastito "odlaganje smeća" u tijelu obično uklanja štetne proteinske spojeve u mozgu. Ako se to ne dogodi u dovoljnoj mjeri, mogu se akumulirati - što je tipično za bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Spavanje je od vitalnog značaja. Dok se tijelo odmara, mišići se regeneriraju, mozak pohranjuje ono što je naučio, a imunološki sustav radi punom parom u borbi protiv bolesti. Nije bez razloga da ljudi spavaju oko trećine svog života. Konkretno, miran san također održava mozak zdravim: "Dobar san povećava šanse da ostanete mentalno zdravi i zdravi do starosti", kaže neurolog i specijalist za san profesor Geert Mayer iz Njemačkog društva za neurologiju.

Dobar san održava vas mentalno zdravim

Budući da nedavne studije pokazuju da dobar san može zaštititi i od neuroloških bolesti starenja poput Parkinsonove i moguće Alzheimerove bolesti. "Spavanje je poput programa ispiranja mozga, jer se tvari razgradnje ispiru tijekom sna", objašnjava Mayer. "Ako se ne naspavate dobro, otpad od metabolizma mozga može se nakupiti u živčanim stanicama i uzrokovati oštećenja."

Štetne naslage proteina u mozgu

Na primjer, jedna od mogućih posljedica nedostatka sna je da se pogrešno presavijeni alfa sinuklein ne uklanja dovoljno iz središnjeg živčanog sustava. Deformirani protein se raspravlja kao uzrok Parkinsonove bolesti. Obično se taloži u pacijentovom mozgu, gdje tvori takozvana Lewyjeva tijela u živčanim stanicama. Što bolest dalje napreduje, više se tih štetnih naslaga nalazi u misaonom organu.

Slični se mehanizmi mogu primijetiti i kod Alzheimerove bolesti: "Tvari za razgradnju koje su karakteristične za Alzheimerovu bolest, poput tau proteina ili beta-amiloida, također se pretežno ispiru iz mozga tijekom sna", dodaje Mayer. Ako to nije slučaj, nastaju plakovi tipični za Alzheimerovu bolest, koji sve više oštećuju živčane stanice.

Znak upozorenja za loš san

Nasuprot tome, poremećaji spavanja mogu biti i prvi signali upozorenja za takozvane neurodegenerativne bolesti. Istraživanja su već odavno pokazala da će ljudi koji se češće bude noću češće razviti Alzheimerovu bolest. Takvi poremećaji spavanja povezani su s povećanim stvaranjem amiloidnih plakova u mozgu, otkrili su američki istraživači.

S druge strane, ljudi s visokim rizikom od Parkinsonove bolesti često razvijaju ono što je poznato kao poremećaj ponašanja u snu. Paraliza mišića koja vas inače sprječava da se ozlijedite dok spavate ne djeluje na njih. Ljudi s REM poremećajem ponašanja u snu primjetno su fizički aktivni tijekom ove faze spavanja: "Često sanjaju agresivne snove i udaraju se, često ozlijeđujući sebe ili svoje partnere u krevetu", izvještava Mayer. Oni također akumuliraju proteinske naslage - u ovom slučaju alfa -sinuklein Oko 90 posto oboljelih razvije Parkinsonovu bolest u roku od nekoliko godina.

Pojašnjenje u laboratoriju za spavanje

Svatko tko redovito pati od nesanice trebao bi ga pregledati i po potrebi liječiti. Liječnik za spavanje kaže: "Ne pate svi koji imaju osjećaj da loše spavaju zbog poremećaja spavanja koji zahtijeva liječenje." No, dnevnu pospanost, probleme sa zaspanjem i zaspavanjem koji traju duže od tri mjeseca, vrlo nemiran san, noćne stanke disanja i druge uočljive pojave treba shvatiti ozbiljno.

Prva kontaktna točka tada može biti obiteljski liječnik koji će pacijenta uputiti u neurološki laboratorij za spavanje. Za točnu dijagnozu pacijent tamo provodi noć dok se promatraju njegove vitalne funkcije, snima se EEG i san se prati video kamerom.

Uobičajene bolesti povezane s dobi

Vjerojatnost razvoja neurodegenerativnih stanja poput Alzheimerove demencije ili Parkinsonove bolesti povećava se s godinama. Prema njemačkom Alzheimerovom društvu, u Njemačkoj trenutno živi gotovo 1,6 milijuna ljudi s demencijom, od kojih dvije trećine pati od Alzheimerove bolesti. Procjenjuje se da je oko 300.000 ljudi u Njemačkoj pogođeno Parkinsonovom bolešću. Stručnjaci predviđaju da će se ove bolesti nastaviti povećavati sa starenjem populacije.

Izvor:

Priopćenje za javnost Njemačkog društva za neurologiju, Njemačkog društva za neurologiju e.V., 21.09.2016

Yo-El S. Ju i sur.: Patologija spavanja i Alzheimerove bolesti-dvosmjeran odnos, Nat Rev Neurol. 2014. veljače; 10: 115-119. Objavljeno na mreži 2013. prosinca 24. doi: 10.1038 / nrneurol.2013.269

Oznake:  medicina putovanja beba mališana seksualno partnerstvo